Najnovije izmene Zakona o stečaju (Sl. glasnik RS br. 104/2009, 99/2011 – dr. zakon, 71/2012 – odluka US i 83/2014, u daljem tekstu „Zakon“) primenjuju se od dana 13. avgusta 2014. godine.
Cilj izmena je da se otklone problemi uočeni u praksi koji su se javili kao posledica neprecizne i nepotpune stečajne regulative, kao i ubrzavanje toka stečajnog postupka i omogućavanje transparentnijeg namirenja stečajnih poverilaca. Da li će se izmenama postići željeni ciljevi ostaje da se vidi u periodu koji je pred nama.
Zakonom je izmenjen pravni položaj povezanih lica u cilju sprečavanja zloupotreba koja su u vezi sa potraživanjima povezanih lica postojala u praksi, te je za određena potraživanja povezanih lica uveden novi – četvrti isplatni red. Povezana lica ne mogu biti birana u odbor poverilaca, a u slučaju reorganizacije obavezno moraju biti klasifikovana u posebnu klasu koja ne glasa. Povezana lica koja se u okviru svoje redovne delatnosti bave davanjem kredita, a u vezi sa svojim potraživanjima koja proizilaze iz odobrenih kredita stečajnom dužniku, izuzeta su iz primene pomenutih odredaba.
Važnu novinu predstavlja i uvođenje nove kategorije poverilaca – založnih poverilaca, koji se definišu kao poverioci koji imaju obezbeđenje nad imovinom stečajnog dužnika, ali nemaju istovremeno i novčano potraživanje prema stečajnom dužniku (obezbeđenje je uspostavljeno radi obezbeđivanja potraživanja koje poverilac ima prema trećem licu). Prema Zakonu, kao i u skladu sa već zauzetim stavom Privrednog apelacionog suda, ovakvi poverioci se ne smatraju razlučnim poveriocima u stečajnom postupku, već su u odnosu na dužnika samo založni poverioci koji nemaju obavezu da podnesu prijavu potraživanja, ali imaju obavezu da obaveste sud o postojanju obezbeđenja na imovini stečajnog dužnika i iznosu potraživanja prema trećem licu, uz dostavljanje dokaza o postojanju založnog prava.
Zakonom su unete odredbe koje će potencijalno otkloniti neke od čestih načina zloupotrebe postupka reorganizacije, kao što su, između ostalog, ograničenje trajanja mere zabrane izvršenja na imovini stečajnog dužnika, te predviđanje vremenskog perioda nakon kojeg je neophodno da se podnese novi vanredni izveštaj revizora stečajnog dužnika.
Pored navedenog, očekuje se da će i odredbe koje proširuju krug lica koja ne mogu biti imenovana za stečajnog upravnika, kao ni za nezavisno stručno lice koje prati sprovođenje plana reorganizacije, pozitivno uticati na sprečavanje zloupotreba.
Izmene sadrže i brojna preciziranja postojećih odredbi, za kojima se u praksi pokazala potreba: osporavanje potraživanja od strane poverilaca će prema izmenama biti moguće do zaključenja ispitnog ročišta na kom su rаzmаtrаne njihove prijave potrаživаnjа, preciziranje dana početka primene plana reorganizacije, kao i dana nаstupаnjа pravnih posledica otvаrаnjа stečajnog postupka itd.
Zanimljiva novina je i uspostavljanje isključive međunarodne nadležnosti suda u Republici Srbiji za vođenje stečajnih postupaka nad stranim pravnim licima koja imaju središte glavnih poslovnih interesa u Republici Srbiji.
Iako su pojedini prethodni nacrti izmena uključivali odredbe o automatskom stečaju, usvojenim izmenama nažalost nije regulisana mogućnost automatskog pokretanja stečajnog postupka u slučaju dugotrajne nesposobnosti za plaćanje.
Svakako, preostaje očekivanje da se ostala pitanja reše sveobuhvatnim izmenama Zakona koje bi, kako smo obavešteni, trebalo da počnu da se pripremaju možda već od jeseni ove godine, a koje će po najavama moguće čak obuhvatiti i odredbe o stečaju preduzetnika.